Šta je dovoljno hitno za Hitnu pomoć - kada pozvati 194?

16. maj 2023.

6 MIN


Cover Image for Šta je dovoljno hitno za Hitnu pomoć - kada pozvati 194?

Bol jakog intenziteta, ozbiljne ozlede, nesvestica, vrtoglavica - prvo što će nam pasti na um jeste da pozovemo službu Hitne pomoći. Ako se u celu priču opravdano umeša i panika, jasno je da će nam biti veoma teško da sami utvrdimo koliko je stanje zaista ozbiljno. Međutim, iz službe Hitne pomoći apeluju da veliki broj ljudi poziva 194 samo kako bi dobili savet za dalje lečenje, ili možda koju reč ohrabrenja i utehe. Ima i onih koji pozive ovoj službi zloupotrebljavaju, dok pacijenti kojima je hitna medicinska intervencija zaista neophodna, ostaju na čekanju. S duge strane, stanovnici raznih krajeva Srbije ističu da Hitna pomoć ne odreaguje na svaki poziv, te su posledično mnogi ostali uskraćeni za kompletnu uslugu (dobili su samo savet kako dalje da postupaju ili uputstvo da pozovu ponovo ako se stanje ne popravi). Kako bi se izbegle dalje nedoumice, važno je znati šta sve potpada pod nadležnost službe Hitne pomoći, ali i šta možete očekivati kada odlučite da pozovete 194.

Šta podrazumeva Hitna medicinska pomoć?

Hitna medicinska pomoć podrazumeva hitno medicinsko zbrinjavanje osoba kojima je zbog bolesti ili povrede neposredno ugrožen život, funckionalnost određenog organa ili dela tela. Cilj je maksimalno skratiti period čekanja od trenutka nastanka hitnog stanja do početka lečenja i upućivanja na dalje lečenje. Dakle, hitnu medicinsku pomoć bi trebalo zatražiti samo kada sumnjamo da je ugrožen naš ili život nekoga u našem okruženju.

Statistika do koje se došlo analizom rada Hitnih službi, govori o neslavnom odnosu između zaista hitnih medicinskih slučejva (20%) i onih koji to nisu, ali je poziv ipak upućen (80%). Ovakvi rezultati govore u prilog činjenici da se veliki broj osoba obraća Hitnoj službi kada nisu sigurne kome drugom da se obrate ili kada smatraju da će na taj način najbrže doći do potrebne infromacije - bilo da se radi o pregledu ušiju, kontroli krvnog pritiska ili povišenoj temperaturi. Problem s ovakvim scenariijom je što pozivi u slučaju stanja koja ne zahtevaju hitnu medicinsku intervenciju umanjuju šansu da se pravovremena pomoć pruži onima kojima je zaista potrebna i kojima je život potencijalno ugrožen.

hitna-pomoć

Kako funkcioniše služba Hitne pomoći i šta očekivati kada pozovemo 194?

Navedeni broj je besplatan i dostupan 24 časa, svakodnevno i to za sve mobilne mreže i za fiksnu telefoniju.

U beogradskom kol-centru radi dnevna smena (od 7 do 19h) i noćna (od 19 do 7h). U samom kol-centru pozive primaju isključivo lekari i to pet lekara za odrasle pacijente i jedan lekar pedijatar. Lekari su uglavnom lekari opšte prakse, ali se na telefon javljaju i specijalisti. Isključivo lekari savetuju i procenjuju da li bi ekipu trebalo poslati na teren. U rad kol-centra su uključeni i tehničari, dispečeri, koordinatori smene i načelnik smene.

Kada pozovete broj 194, prvo ćete čuti govorni automat. Važno je da tada ne prekinete vezu nego da sačekate, pošto će poziv biti usmeren na prvog slobodnog konsultanta. Iako je situacija kritična i možda vas već hvata panika, potrudite se da smireno i razgovetno odgovorite na sva pitanja.

Moguća pitanja koja će vam konsultant postaviti:

  • Šta se desilo, u čemu je problem?
  • Koja je vaša tačna (ili što približnija) adresa?
  • Kome je potrebna pomoć?
  • Da li je mesto na kom se nalazite bezbedno?
  • Da li je osoba kojoj je pomoć potrebna svesna?
  • Da li osoba kojoj je pomoć potrebna diše?
  • Kada su počele tegobe?
  • Da li se tegobe prvi put javljaju?

Veoma je važno da poziv ne prekidate. Vezu prekinite tek po uputu konsultanta.

Možda vam deluje da se u razgovoru s konsultantom gube dragoceni minuti. Međutim, sve informacije koje dobije od vas, konsultant unosi u sistem i ekipa Hitne pomoći je već na putu ka navedenoj adresi. Informacije koje pružate mogu biti od presudnog značaja prilikom ukazivanja hitne medicinske pomoći. Pratite uputstva i odgovarajte na pitanja konsultanta - na taj način maksimalno pomažete osobi čije je zdravstveno stanje ugroženo.

Kada pozvati Hitnu pomoć?

Postoje određena stanja ili situacije kada bi bez odlaganja trebalo pozvati službu Hitne pomoći:

  • Iznenadna pojava jakog bola
  • Oštar bol u grudima ili stomaku
  • Uporan i jak bol iza grudne kosti, koji ne reaguje na lekove i traje duže od 5 minuta
  • Bol koji se širi prema levoj ruci, propraćen otežanim disanjem, preznojavanjem, mučninom i povraćanjem
  • Veoma jaka glavobolja
  • Veoma jak bol u trbuhu, propraćen vaginalnim krvarenjem van menstrualnog ciklusa
  • Trnjenje, ograničena pokretljivost lica i tela (pogotovo ako je samo jedna polovina), promene u govoru, promene u disanju
  • Gubitak svesti usled povrede glave
  • Jače krvarenje koje se ne zaustavlja
  • Povreda ekstremiteta, koji značajno otiče i/ili je deformisan
  • Kod trovanja i sumnje na trovanje

Broj 194 bi trebalo pozvati i ako je došlo do pogoršanja stanja hroničnih bolesnika:

Astmatični napad, uz gušenje koje ne reaguje na uobičajenu terapiju

Srčani bolesnici, dijabetičari i epileptičari koji primećuju pogoršanje stanja bez obzira na primenjenu terapiju

Naglo pogoršano stanje lečenih psihijatrijskih bolesnika

Prema rečima nadležnih, pod prvi red hitnosti spadaju besvesna stanja i u tom slučaju ekipa Hitne pomoći odmah izlazi na teren. Besvesna stanja mogu nastati usled kardiovaskularnih ili respiratornih oboljenja, dijabetične kome, epileptičnog napada… Otežavajuća okolnost kod besvesnih stanja je što bolesnik, očigledno, ne može sam kontaktirati službu Hitne pomoći, niti može detaljno uputiti pozivaoca u stanja i okolnosti koje su prethodile gubitku svesti.

hitna-pomoć2

Rad službe Hitne pomoći nije precizno uređen zakonom

Možda najveći problem s kojim se susrećemo u našoj zemlji je što rad službe Hitne pomoći nije detaljno uređen zakonom. Posledica toga je da služba može različito reagovati na pozive građana, lekari se vode sopstvenim nahođenjem i sve zajedno zapravo zavisi i od grada u kojem živite. Primera radi, na iste simptome će služba Hitne pomoći u jednom gradu izaći na teren, dok će u drugom gradu uputiti pacijenta da se obrati svom lekaru. Broj ekipa Hitne pomoći takođe varira od grada do grada, te tako u Beogradu jedna ekipa pokriva 76.000 stanovnika, a u Kragujevcu 36.000 stanovnika. Jasno je da je razlika značajna. Pored toga, Pravilnikom o bližim uslovima za obavaljanje zdravstvene delatnosti određeno je da se Zavod za hitnu medicinsku pomoć može osnovati ako po pitanju kadra raspolaže sa jednim lekarom, jednim tehničarom i jednim vozačem na 6.000 stanovnika. Vodeći se ovom stavkom, Beograd bi trebalo da ima 53 ekipe, a postoje samo 22.

Aktuelni Zakon o zdravstvenoj zaštiti nejasno i nepotpuno uređuje oblast hitne medicinske pomoći, što ostavlja prostora za različita tumačenja i improvizacije, budući da nisu jasno definisani postupci i procedure. Pored toga, iako Zakon o pravima pacijenata garantuje svim građanima jednako pravo na dostupnost zdravstvene zaštite, u praksi to ipak nije tako. Naime, manje opštine (do 25.000 stanovnika) nemaju pravo na osnivanje sopstvene službe za hitnu medicinsku pomoć, te se u slučaju infarkta ili moždanog udara predugo čeka na dolazak ekipe.

Interesantno je i da je Srbija jedina država u regionu u kojoj ovo pitanje i dalje nije zakonski rešeno (Crna Gora ima zakon, Bosna i Hercegovina, Hrvatska i Slovenija imaju uredbe). Na svu sreću, postoji Predlog Zakona o hitnoj medicinskoj pomoći, koji bi, po usvajanju, trebalo da reši navedena i brojna druga nerešena pitanja iz ove oblasti.

Mora se uzeti u obzir i da je u trenutku panike i straha teško racionalno oceniti da li poziv uputiti upravo službi Hitne pomoći. Ukoliko smatrate da na vaš poziv nije adekvatno odgovoreno, pokušajte da stupite u kontakt s odabranim lekarom. Važno je napomenuti da ako sami prolazite kroz napad, ne osećate se dobro ili osećate jak bol, nikada ne sedate za volan kako biste što pre stigli do bolnice. Tokom puta se vaše stanje može dodatno pogoršati, a možete iznenada ostati i bez svesti.

Već imate iskustvo za određenom zdravstvenom ustanovom? Uvek ga možete podeliti sa Hipokratija zajednicom. Ukoliko ste u potrazi za najboljom zdravstvenom negom za sebe i svoju porodicu, u prostor za pretragu ukucajte naziv bolesti, ustanove ili ime lekara. Dobićete uvid u iskustva drugih pacijenata i tako lako doneti pravu odluku.

Hipokratija

Za predstavnike ustanovaArrow RightBlogArrow RightUstanoveArrow RightSpecijalizacijeArrow RightIskustvaArrow Right