Alergije - vrste, uzroci i simptomi, kako ih razlikovati od prehlade


Cover Image for Alergije - vrste, uzroci i simptomi, kako ih razlikovati od prehlade

Stiže nam proleće, sunčani i topliji dani. Priroda se budi i mami nas da izađemo iz svojih domova, kancelarija, zagušljivih prostorija i provedemo dan na svežem vazduhu, da uživamo u mirisu cveća i zelene trave. Međutim, sa lepšim danima, na vrata nam kucaju i mnogobrojne alergije, kašalj, svrab, osip, kijavica… Hiljade ljudi sa početkom proleća, umesto dobrog raspoloženja oseća nelagodu zbog simptoma koji lepote proleća stavljaju u drugi plan.

Šta su alergije i koji su uzroci nastanka?

Alergija predstavlja preteranu osetljivost, nespecifičnu i neprijatnu reakciju našeg organizma na faktore koji dolaze iz spoljašnje sredine. Faktori iz spoljašnje sredine su materije koje naše telo prepoznaje kao potencijlno opasne, iako one to nisu, i reaguje na njih. Te materije nazivaju se alergenima. Naše telo i naš imuni sistem su veoma složeni. Telo proizvodi antitela koja štite naš imuni sistem od raznih infekcija, bolesti, zaraza i drugih štetnih uticaja. Međutim, čak i taj složeni sistem nije savršen, i on može da pogreši. Tada naše telo materije iz spoljašnje sredine koje nisu opasne počne da tretira kao opasne i zbog toga dolazi do alergijskih reakcija.

Postoji više tipova alergija, najčešći su:

  • Alergija na polen - za ovaj tip alergije možemo reći da je najčešći. Javlja se u periodu kada cvetaju određene biljke, kao što su ambrozija, neke trave i drveće). Odnosno, od marta, pa sve do kraja oktobra. Alergija na polen naziva se još i polenska kijavica;
  • Alergija na hranu - ovaj tip alergije je takođe veoma čest, nešto češće se pojavljuje kod dece nego kod odraslih. Kod osoba koje imaju ovaj tip alergija, najčešće je u pitanju genetska predispozicija za razvoj alergijske reakcije. Ove osobe, takođe, sklone su da razviju i druge tipove alergija;
  • Alergija na lekove - ovaj tip alergije može biti veoma opasan po život ljudi i nepredvidiv. Mogu se javiti prilikom konzumacije lekova koji se kupuju bez recepta (poput Aspirina i Brufena), ali i kod uzimanja antibiotika (najčešće kod upotrebe penicilina i sulfonamida) ili anestetika;
  • Alergija na ubod insekata - kada nas neki insekt ubode, toksini iz njihove žaoke dospevaju u naš organizam, odnosno u kožu. Naša koža reaguje tako što se na mestu uboda pojavi crveilo, svrab, edem ili bol. Ovo je normalna reakcija organizmana toksine. Međutim, nekada naše telo, odnosno imuni sistem reaguje neadekvatno i preterano na ove toksine i onda dolazi do alergijske reakcije;
  • Alergija na životinjsku dlaku - nekada naš imuni sistem reaguje burno i na dlaku životinja, pa dolazi do alergijske reakcije. Ovaj tip alergija najčešće izaziva respiratorne probleme, a nešto ređe promene na koži.

Alergeni se dele u tri grupe:

  • Respiratorni alergeni (poleni trava, drveća i korova, prašina, grinje) - ova grupa alergena je najčešća
  • Kontaktni alergeni (u ovu grupu spadaju sve one supstance sa kojima naša koža dolazi u kontakt: šminka, sredstva za ličnu higijenu, nakit i drugi metalni predmeti, boje…);
  • Nutritivni alergeni (to su alergeni koji dolaze iz hrane. Najčešće su to: jaja, mleko i mlečni proizvodi, orašasti plodovi i voće).

Alergene još možemo podeliti na one koji dolaze iz kućne sredine i one koji dolaze iz spoljašnje sredine. One koji dolaze iz kućne sredine, donekle, možemo kontolisati i uticati na njih, tako što ćemo dom održavati čistim, dok na one koji dolaze iz spoljašnje sredine ne možemo kontrolisati.

alergije1

Koji su simptomi alergije i kako ih razlikovati od simptoma prehlade

Simptomi alerija mogu biti veoma različiti. Zavise od tipa alerija, alergena, ali i od samog imunog sistema osobe. Mogu se podeliti u nekoliko grupa, u odnosu na to da li izazivaju promene na koži, respiratorne ili digestivne probleme.

  • Promene na koži: osip, svrab, dermatitis, ekcem i svrab i crvenilo u predelu očiju;
  • Simptomi koji se odnose na respiratorni trakt su: kašalj, kijanje, stezanje u grlu, zapušen nos;
  • Problemi gastrointestinalnog trakta: peckanje u ustima i svrab, “metalni” ukus u ustima, oticanje jezika i grla, bol u predelu stomaka, grčevi, povraćanje, dijareja.

Pored ovih simptoma, veoma česti simptomi alergija su i umor, malaksalost, slabost. Neki simptomi alergija i alergijske reakcije mogu na prvi pogled delovati bezazleno, ali ukoliko se ne leče na vreme i ukoliko zanemarimo simptome alergija, može doći do ozbiljnijih zdravstvenih problema. U 50% slučajeva, alergije, ukoliko se ne leče, mogu da izazovu astmu. Simptomi mogu biti različite težine, od blagih simptoma, pa sve do ozbiljnijih koje mogu da dovedu do anafilaktičkog šoka.

Anaflaktički šok je sistemska alergijska reakcija koja potencijalno može predstavljati opasnost po život osobe koja je doživela anafilaktički šok. Za razliku od lokalne alergijske reakcije, u ovom slučaju dolazi do oslobađanja velike količine hemijskih supstanci u cirkulaciju. Ukoliko se hitno ne reaguje, ova reakcija može dovesti i i do smrtnog ishoda.

Na osnovu simptoma alegija koje smo naveli, vidimo da su oni veoma slični simptomima prehlade i gripa, pa se postavlja pitanje kako ih razlikovati? Teško je napraviti precizni razliku. Najznačajnija razlika je, zapravo, u tome što prehlada, najčešće, prolazi brzo, nakon nekoliko dana, dok simptomi alergija traju duže vreme. Takođe, vreme kada se alergijeske reakcije najviše pojavljuju je bitan faktor. Početak proleća i cvetanje cveća i drveća povećavaju rizik od pojave polenskih reakcija. U ovom periodu su simptomi najintenzivniji.

Prevencija i lečenje

Postoji mnogo terapija i načina za prevenciju i lečenje alergija. Ono u čemu se svi lekari slažu jeste da alergije i simptome nikako ne treba ostavljati po strani i odlagati odlazak kod lekara. Ukoliko se alergije koje su izazvane respiratorinim alergenima ne leče na vreme i ukoliko se ne primeni adekvatna terapija, mogu dovesti do većih komplikacija sa plućima i napraviti dodatne zdravstvene pobleme. Ako primetite neke od ovih simptoma, odmah se obratite alergologu, koji će uraditi potrebne testove i prepisati adekvatnu terapiju.

alergije2

Pregled kod alergologa obično započinje razgovorom sa pacijentom i detaljnim pregledom. Najpre treba suziti listu mogućih alergena, što se obično postiže razgovorom kada su simptomi počeli da se pojavljuju, u koje godišnje doba, da li je pacijent bio u kontaktu sa nekom životinjom. Takođe, treba uzeti u obzir i stil života pacijenta, odnosno, da li je pušač, da li se bavi nekom fizičkom aktivnosti, da li konzumira alkohol, lekove… Nakon toga, alergolog može uraditi neke specifične testove.

Za ublažavanje simptoma alergija koriste se lekovi iz grupe antihistaminika, međutim oni samo ublažavaju simptome, ali ne deluju na sam uzrok, odnosno ne mogu da izleče alergije. Zbog toga svaka osoba koja ima neki od tipova alergija, treba da izbegava alergene koji ga uzrokuju. Osobe koje su alergične na ambroziju, polen ili neke druge biljke i korove, trebalo bi da izbegavaju pogručja gde oni rastu.

Ukoliko nemate svog izabranog alergologa, a primećujete neke od simptoma koje smo naveli, ili pak imate iskustva sa lekarima ove specijalizacije i žeite da ih podelite sa drugima, možete to uraditi na sajtu Hipokratije. Hipokratija vam omogućava da na jednom mestu pretražite, uporedite i odaberete pravu zdravstvenu ustanovu i lekara za vaš zdravstveni problem.

Hipokratija

Za predstavnike ustanovaArrow RightBlogArrow RightUstanoveArrow RightSpecijalizacijeArrow RightIskustvaArrow Right