Demencija - kako nastaje, simptomi i mogućnosti lečenja


Cover Image for Demencija - kako nastaje, simptomi i mogućnosti lečenja

Demencija je stanje koje karakteriše gubitak kognitivnih funkcija, kao što su pamćenje, razmišljanje, orijentacija, razumevanje, računanje, jezik i sposobnost obavljanja svakodnevnih aktivnosti. To je progresivno neurološko stanje koje obično utiče na starije osobe, iako se može javiti i kod mlađih odraslih osoba.

Najčešći oblik demencije je Alchajmerova bolest, koja čini većinu slučajeva demencije. Ostali oblici demencije uključuju vaskularnu demenciju, demenciju sa Levijevim telima, frontotemporalnu demenciju i demenciju usled Parkinsonove bolesti, kao i neke retke oblike demencije.

Uzrok nastanka demencije

Demencija može imati različite uzroke, a svaki uzrok može uticati na mozak na različite načine.

Alchajmerova bolest: Najčešći oblik demencije je Alzheimerova bolest, koja se karakteriše nakupljanjem abnormalnih proteina u mozgu, kao što su beta-amiloidni plakovi i neurofibrilarni čvorovi. Ovi oštećeni proteini dovode do propadanja i gubitka ćelija mozga, što rezultira progresivnim gubitkom kognitivnih funkcija.

demencija

Vaskularna demencija: Vaskularna demencija se javlja kada krvni sudovi u mozgu postaju oštećeni ili blokirani, što dovodi do nedostatka kiseonika i hranljivih materija u mozgu. To može biti posledica moždanog udara, mikrošloga ili drugih problema sa krvnim sudovima.

Demencija sa Levijevim telima: Ovo je forma demencije koja se javlja kada se u mozgu nakupljaju Levijeva tela, abnormalni proteini koji ometaju normalne funkcije ćelija mozga. Simptomi Lewyjevo telo demencije uključuju promene raspoloženja, vizuelne halucinacije i poremećaje pokreta, slično Parkinsonovoj bolesti.

Frontotemporalna demencija: Ova vrsta demencije nastaje zbog oštećenja ćelija u prednjem i temporalnom delu mozga. Oštećenje ovih delova mozga dovodi do promena ličnosti, problema u ponašanju i poremećaja jezika.

Demencija usled Parkinsonove bolesti: Osobe koje pate od Parkinsonove bolesti mogu razviti demenciju kao posledicu oštećenja mozga uzrokovanog ovim neurološkim poremećajem. Osim motoričkih simptoma karakterističnih za Parkinsonovu bolest, demencija može uticati na kognitivne funkcije.

Demencija može pogoditi ljude različitih starosnih dobi, ali se najčešće javlja kod starijih osoba. Postoje i faktori rizika koji mogu povećati verovatnoću razvoja demencije, kao što su genetska predispozicija, visok krvni pritisak, dijabetes, gojaznost, pušenje, nezdrava ishrana, nedostatak fizičke aktivnosti i druge zdravstvene i životne navike.

Demencija nije normalan proces starenja. Ako primetite simptome demencije kod sebe ili kod voljene osobe, važno je potražiti medicinsku pomoć i dijagnozu od strane stručnjaka.

Simptomi demencije

Simptomi demencije mogu varirati u zavisnosti od vrste demencije i individualnih karakteristika pacijenta.

  • Problemi sa pamćenjem: Gubitak pamćenja je jedan od ključnih simptoma demencije. Osoba može imati teškoće sa pamćenjem nedavnih događaja, imenima ljudi ili svakodnevnim obavezama. Pored toga, mogu se javiti poteškoće u učenju novih informacija i zadržavanju već naučenih.

  • Poteškoće sa razmišljanjem i rasuđivanjem: Osoba može imati poteškoće u donošenju odluka, planiranju, rešavanju problema ili razumevanju apstraktnih pojmova. Mogu se javiti i promene u sposobnosti koncentracije i pažnje.

  • Oštećenje jezičkih sposobnosti: Osoba može imati teškoće sa formulisanjem rečenica, pronalaženjem pravih reči ili razumevanjem govora drugih. Može se javiti i ponavljanje istih pitanja ili izgubljenost u vremenskom ili prostornom kontekstu.

  • Promene u raspoloženju i ponašanju: Demencija može uticati na emocionalnu stabilnost i izazvati promene u raspoloženju, kao što su depresija, anksioznost, razdražljivost ili apatija. Takođe, mogu se primetiti promene u ponašanju, kao što su agresivnost, neprikladno ponašanje ili socijalno povlačenje.

  • Problemi u svakodnevnim aktivnostima: Osoba može imati poteškoće u obavljanju uobičajenih svakodnevnih aktivnosti, kao što su oblačenje, kupanje, kuvanje ili upravljanje finansijama. Gubitak sposobnosti za samostalno obavljanje ovih aktivnosti može biti prisutan.

demencija2

Simptomi se mogu javljati postepeno i pogoršavati tokom vremena. Ako primetite bilo kakve promene u kognitivnim funkcijama kod sebe ili voljene osobe, važno je konsultovati se sa lekarom radi dijagnoze i daljih koraka. Rano otkrivanje demencije može biti ključno za upravljanje simptomima i pružanje odgovarajuće podrške.

Lečenje demencije

Nažalost, trenutno ne postoji lek koji može izlečiti demenciju ili zaustaviti njen napredak. Međutim, postoje terapije i pristupi koji mogu pomoći u upravljanju simptomima demencije i poboljšanju kvaliteta života osoba koje boluju od ove bolesti.

  • Farmakološko lečenje: Za određene vrste demencije, kao što je Alzheimerova bolest, mogu se koristiti lekovi koji pomažu u kontrolisanju simptoma i usporavaju napredovanje bolesti. Ovi lekovi mogu poboljšati kognitivne funkcije, regulisati raspoloženje i smanjiti poteškoće u svakodnevnim aktivnostima. Međutim, važno je napomenuti da ovi lekovi ne deluju kod svih pacijenata i da njihov efekat može biti različit.
  • Terapija podrške: Terapija podrške je važan deo lečenja demencije. Može uključivati kognitivno-rehabilitacijske vežbe, koje imaju za cilj održavanje i poboljšanje kognitivnih funkcija. Takođe, savetovanje i edukacija osoba koje boluju od demencije i njihovih porodica mogu biti od velike pomoći u razumevanju bolesti, upravljanju simptomima i pružanju podrške.
  • Promena životnog stila: Promene u životnom stilu mogu imati pozitivan uticaj na simptome demencije. Preporučuje se redovna fizička aktivnost, zdrava ishrana, dovoljno sna i održavanje socijalnih veza. Održavanje mentalne stimulacije, kao što su rešavanje zagonetki, čitanje ili učenje novih veština, takođe može biti korisno.
  • Prilagođavanje okruženja: Prilagođavanje okruženja osobi sa demencijom može poboljšati sigurnost i smanjiti stres. Najčešće se radi o organizaciji prostora, obeležavanju važnih informacija, uklanjanje potencijalnih opasnosti i pružanje podrške u svakodnevnim aktivnostima.
  • Podrška i nega: Osobe sa demencijom često zahtevaju podršku i negu. Potrebno je pružanje emocionalne podrške, pomoć u obavljanju svakodnevnih aktivnosti, upravljanje lekovima i organizaciju medicinskih termina.

Ukoliko sumnjate da neko od Vaših najbližih ima demenciju, trebalo bi da zakažete pregled kod lekara. Unesite “demencija” u prostor za pretragu na platformi Hipokratija i dobićete uvid u iskustva drugih ljudi koji su se susretali s istim zdravstvenim problemom. Iskustva drugih pacijenata će Vam pomoći da pronađete najbolju negu za sebe i one do kojih Vam je najviše stalo.

Hipokratija

Za predstavnike ustanovaArrow RightBlogArrow RightUstanoveArrow RightSpecijalizacijeArrow RightIskustvaArrow Right