Toplotni udar i sunčanica - prepoznajte simptome i reagujte na vreme!

18. jul 2023.

5 MIN


Cover Image for Toplotni udar i sunčanica - prepoznajte simptome i reagujte na vreme!

Kalendarski smo već dobro zagazili u najtoplije godišnje doba. Uživamo u suncu i trudimo se da što više vremena provodimo napolju. Leto je idealno za opuštanje, pa ponekad zaboravljamo na sve zdravstvene opasnosti koje vrebaju kada živa u termometru počne da skače. Iako je naše telo praktično savršen regulator temperature, ekstremni uslovi mogu dovesti do opasnih stanja i zdravstvenih tegoba. Redovno nanošenje sredstva za zaštitu od sunca se preporučuje tokom cele godine, a postaje prioritet za vreme vrelih letnjih dana. Međutim, dodatna zaštita nije potrebna samo našoj koži. Tropske temperature mogu negativno uticati na celo telo i vitalne organe. Simptome sunčanice i toplotnog udara mnogi zanemaraju, iako posledice komplikovanijih slučajeva mogu biti veoma ozbiljne, uključujući i komatozno stanje ili čak smrt.

Kako nastaju sunčanica i toplotni udar i koji su simptomi?

Vrele letnje dane većina koristi za opuštanje i boravak kraj vode. Mnogima je u planu i višednevno letovanje na morskoj obali. Trudimo se da iskoristimo svaki minut lepog vremena, nastojimo da upijemo što više sunca. Sve to vreme računamo na sposobnost našeg organizma da se odlično aklimatizuje i nastavi da funkcioniše besprekorno. Međutim, dugotrajna izloženost suncu i veoma visokim temperaturama može ugroziti naš sistem termoregulacije, što dalje može izazvati ozbiljne zdravstvene probleme.

Mnogi poistovećuju sunčanicu i toplotni udar. Iako su sličnosti neosporne, razlika ipak postoji. Naime, sunčanica nastaje kao posledica dugoročne izloženosti sunčevoj toploti. Dok šetamo, ležimo, plivamo - naša glava je konstantno izložena suncu i ekstremno visokim temperaturama. Ovakav scenario dovodi do jakog zagrevanja veoma važnog organa - našeg mozga. Telo zaista ima odličan sistem termoregulacije - oslanja se na kardiovaskularni sistem i sposobnost znojenja. Za vreme ekstremnih vrućina, veće količine hladne krvi protiču telom, kako bi se zaštitili vitalni organi od pregrevanja i pospešilo znojenje. Ako je naša glava izložena visokim temperaturama, telo će nastojati da rashladi mozak, te će uputiti veće količine krvi u glavu. Krvni sudovi u mozgu se posledično šire, što dovodi do naglog povećanja njegove zapremine, te se javljaju simptomi slični potresu mozga.

Simptopmi sunčanice**

Iako ih često zanemarujemo, simptomi sunčanice nisu bezazleni i mogu uključivati:

  • jaku glavobolju
  • vrtoglavicu
  • mučninu
  • povraćanje
  • nesvesticu
  • ubrzan puls
  • nemir
  • pospanost
  • pojačano znojenje

Kod komplikovanijih slučajeva, sunčanica može dovesti i do nesvestice ili čak komatoznog stanja.

Za razliku od sunčanice, toplotni udar ne mora biti posledica direktne izloženosti suncu. Naime, glavnu ulogu ovde ima ekstremno visoka temperatura, pa toplotni udar mogu doživeti radnici koji provode sate kraj užarenih peći, osobe koje provode dosta vremena u zagrejanim vozilima i one koje obavljaju fizički veoma zahtevne poslove u uslovima ekstremno visokih temperatura. Dakle, sunčanicu uglavnom vezujemo za dugoročno izlaganje suncu (najčešće tokom letnjih meseci), dok toplotni udar može doživeti bilo ko i bilo kada, ako nepažnja ili nepoštovanje propisa dovede do pogodnih uslova.

Toplotni udar nastaje kao posledica naglog i prekomernog povećanja telesne temperature, usled nemogućnosti organizma da temperaturu kontroliše i održi u granicama normale. Iako ne mora biti posledica letnjih vrućina, toplotni udar se najčešće javlja za vreme sparina, koje prati povećana vlažnost vazduha. U takvim situacijama je otežano znojenje, što sabotira našu urođenu sposobnost termoregulacije. Kada telesna temperatura pređe četrdeseti podeljak Celzijusove skale, naš centralni nervni sistem nailazi na probleme, te krajnji ishod može biti pojava delirijuma, konvulzija ili kome. Toplotni udar nastaje naglo i bez upozorenja, usled pada krvnog pritiska.

toplotni udar-i-sunčanica1

Simptomi nalikuju simptomima sunčanice, te se mogu javiti:

  • glavobolja
  • vrtoglavica
  • malaksalost
  • grčevi
  • zujanje u ušima
  • ubrzan puls

Stručnjaci upozoravaju i na pojavu iscrpljenosti izazvane toplotom, posebno ako se prilikom izloženosti visokim temperaturama ne unosi dovoljno tečnosti. Nedovoljno tečnosti može dovesti do dehidratacije i gubitka elektrolita, a simptomi uključuju preznojavanje, nesvesticu, vrtoglavicu, slabost, glavobolju, mučninu, povraćanje. Koža je hladna, puls ubrzan, osoba je bleda i plitko diše.

Prva pomoć i moguća prevencija

Osobu koja pokazuje simptome sunčanice ili toplotnog udara trebalo bi što pre skloniti u hlad ili rashlađenu prostoriju. Usled ovih stanja, privremeno se gubi sposobnost termoregulacije, što znači da bi osobu trebalo postepeno rashlađivati - hladnim oblozima, polivanjem vode po glavi i hladnim napicima. Najbolje bi bilo ponuditi vodu za piće, a definitivno izbegavati kafu i alkohol. Visinu telesne temperature bi trebalo redovno pratiti, a osobi dozvoliti da se raskomoti. Ako i nakon rashlađivanja temperatura ne pada, a simptomi se ne menjaju duže od jednog sata, obavezno potražite medicinsku pomoć!

Ukoliko želite da izbegnete sunčanicu, obavezno zaštitite glavu tokom boravka na otvorenom i to posebno potiljak! Šeširi sa širim obodom, kačketi i razne kape od prozračnih materijala, neće vas dodatno zagrejavati, a pomoći će vam da se zaštitite od direkne sunčeve toplote. Uživajte u suncu, ali većinu vremena provodite u hladu, nosite odeću od prirodnih materijala. Usled pojačanog znojenja, organizam brzo gubi vodu, te bi izgubljenu tečnost trebalo pravovremeno nadoknaditi. Ako boravite u zatvorenoj prostoriji, morate imati na umu da ipak niste zaštićeni od toplotnog udara. Redovno provetravajte prostorije, a ako koristite rashladne uređaje, obavezno obratite pažnju da temperatura u prostoriji ne odstupa značajno od spoljašnje temperature.

Ukoliko planirate odlazak na letovanje, vodite računa da deca (posebno bebe 6 meseci - 1 godine) i dalje nemaju potpuno razvijen termoregulacioni sistem. To bi značilo da je u pitanju populacija koja je posebno osetljiva na ekstremne temperature. Deca bi trebalo da borave što više u hladu, a prilikom boravka na suncu, uvek moraju biti zaštićena odgovarajućim šeširićima. Bebe su pod posebnim rizikom jer nisu u stanju da objasne šta im smeta, pa bi pažnju trebalo obratiti na konstantnu razdražljivost, budući da takvo ponašanje može upozoravati na pregrejanost.

toplotni udar-i-sunčanica-zaštita

Leto ima svoje čari i svake godine se trudimo da ih maksimalno iskoristimo. Međutim, preterana izloženost visokim temperaturama može izazvati zdravstvene tegobe, koje mogu dovesti i do kobnog ishoda. Za kompletno uživanje, pažnju moramo posvetiti prevenciji. Ako iskusite simptome sunčanice ili toplotnog udara, nemojte ih zanemarivati i nemojte se libiti da zatražite stručnu lekarsku pomoć. Ukoliko već imate iskustvo s lekarima i zdravstvenim ustanovama, slobodno ga podelite sa Hipokratija zajednicom. Mi smo uvek spremni da vas saslušamo, a vaše iskustvo može pomoći nekom drugom da pronađe najbolju zdravstvenu negu za sebe ili svoju porodicu.

Hipokratija

Za predstavnike ustanovaArrow RightBlogArrow RightUstanoveArrow RightSpecijalizacijeArrow RightIskustvaArrow Right